Finansije i Osiguranje - Hrvatska

Snažan rast stambenih kredita nastavljen i na kraju 2025.

Dinamika godišnjeg rasta kredita stanovništva blago je ubrzala s 12,5% u studenom na 12,8% u prosincu. Na mjesečnoj razini zabilježen je rast ukupnih kredita kućanstvima za 173,2 mil. eura ili 0,6%.

Na osnovi stanja, stambeni krediti s iznosom od 13,7 mlrd. eura na kraju 2025. činili su 50% ukupnih kredita plasiranih stanovništvu. Na godišnjoj razini, stopa rasta stanja ovih kredita ubrzala je s 14,9% na 15,4%. Dvoznamenkasti rast na godišnjoj razini traje od ožujka 2025., a postepeno ubrzanje od listopada 2024. U prosincu na mjesečnoj razini, stambeni krediti porasli su za solidnih 1,3% ili 175 mil. eura. I na osnovi transakcija* zabilježeno je ubrzanje godišnjeg rasta, s 14,9% na 15,5%. Vrijedi spomenuti da je zamah (moment)** stambenih kredita ojačao s 12,7% u studenome na 13,9% u prosincu.

Gotovinski nenamjenski krediti iznosili su na osnovi stanja 10,6 mlrd. eura ili 38,6% promatranih ukupnih kredita. Pozitivne godišnje stope rasta u ovoj kategoriji traju od srpnja 2021., a dvoznamenkast rast od studenog 2023. Nakon nekoliko mjeseci postepenog usporavanja zabilježeno je snažno ubrzanje na godišnjoj razini, s 10,5% u studenom na 15,2% u prosincu. Na mjesečnoj razini rast je iznosio 4,4% (+444,2 mil. eura). Međutim, ovaj snažan porast rezultat je reklasifikacije dijela hipotekarnih kredita u gotovinske nenamjenske kredite***. Na osnovi transakcija, rast gotovinskih nenamjenskih kredita usporio je s 11,5% na 11,3% na godišnjoj razini. Zamah gotovinskih nenamjenskih kredita oslabio je s 8,5% na 6,3%.

Treća najveća stavka, prekoračenja po transakcijskim računima, s iznosom od 726,9 mil. eura čini 2,7% ukupnih kredita. Pad na godišnjoj razini trajao je od kraja 2022., izuzev siječnja i veljače 2024. godine. U prosincu 2025. taj je trend prekinut, odnosno zabilježen je skroman porast od 1,0% zbog učinka baznog razdoblja. Na mjesečnoj razini, promatrana stavka zabilježila je pad za 4,8%. Krediti po kreditnim karticama (2,1% ukupnih kredita stanovništvu) iznosili su na osnovi stanja 572,7 mil. eura te su uz rast na mjesečnoj razini od 0,9% na godišnjoj razini bili veći za 0,5%.

Unatoč primjeni makrobonitetnih mjera HNB-a, krediti stanovništvu ostvarili su dvoznamenkaste stope rasta, a usporavanje kod gotovinskih nenamjenskih kredita neutralizirano je snažnijim povećanjem kod stambenih kredita. Rast cijena nekretnina po dvoznamenkastim stopama potiče potražnju za stambenim kreditima, a nominalni rast prosječnih plaća omogućuje potencijalnim korisnicima kredita zadovoljavanje strožih kriterija kreditne sposobnosti. Kod gotovinskih kredita usporavanje rasta započelo je prije primjene mjera HNB-a. Mjere su ubrzale tendenciju snižavanja stopa rasta, što znači da korisnici gotovinskih kredita teže ispunjavaju kriterije kreditne sposobnosti pa primjena makrobonitetnih mjera ostvaruje cilj prevencije rasta rizičnosti kreditnog portfelja. U ovoj godini očekujemo da će se godišnja stopa rasta gotovinskih kredita kretati u rasponu od 5% do 10% s tendencijom da se približi stopi od 5% na kraju godine. Stopa rasta stambenih kredita trebala bi se spuštati ispod razine od 10%, ali ne značajno. Omjer neprihodujućih kredita trebao bi se stabilizirati na niskim razinama.